Elektrifikacija prijevoza u Hrvatskoj: Kratki uvid u potencijal

Franz

Well-known member
Pozdrav, jedan kraći esejski pregled potencijala hrvatskog elektroenergetskog sustava za elektrifikaciju transporta. Koga zanima, jel... :)

Stambeni fond i potrošnja električne energije u Hrvatskoj – stanje 2023.

Prema rezultatima Popisa stanovništva, kućanstava i stanova iz 2021. godine, u Hrvatskoj je registrirano ukupno 1.433.445 nastanjenih stanova, u kojima živi 3.825.901 osoba. Od toga, čak 1.431.981 stan ima pristup električnoj energiji, što znači da samo 2.575 osoba živi u objektima bez pristupa struji.

U obiteljskim kućama, odnosno stambenim zgradama s jednim stanom (659.992 stana), živi 1.937.939 osoba, dok u zgradama s dva stana (183.007 stanova) živi 487.994 stanovnika. Ukupno 63,6 % stanovništva (2.425.933 osobe) živi u objektima u kojima postoji potencijal za punjenje električnih automobila kod kuće, bez potrebe za javnim punionicama. Državni zavod za statistiku trenutno ne raspolaže podacima o broju garaža ili garažnih mjesta u zemlji.

Proizvodnja i potrošnja električne energije

U razdoblju od 2018. do 2021. godine, prosječna godišnja proizvodnja električne energije iznosila je 13.746,93 GWh. Godine 2023., prema podacima Energetskog instituta Hrvoje Požar (EIHP), proizvedeno je 17.563,9 GWh električne energije, dok je godinu ranije proizvodnja iznosila 14.220,5 GWh. Domaća proizvodnja u 2023. pokrila je 91,7 % ukupnih potreba, koje su iznosile 19.141,6 GWh.

Kućanstva su 2023. godine potrošila 6.421,1 GWh električne energije, što je otprilike 36 % ukupne proizvodnje, te 0,7 % manje nego godinu ranije. Nuklearna elektrana Krško isporučila je Hrvatskoj 2.666,2 GWh struje (računa se kao uvoz). Ukupna proizvodnja iz obnovljivih izvora, uključujući velike hidroelektrane, iznosila je 9.064,9 GWh (63,7 % ukupne proizvodnje). Od toga, 3.610,8 GWh (25,4 %) dolazi iz ostalih OIE: vjetra, biomase, geotermalne energije, bioplina, malih hidroelektrana i fotonaponskih sustava.

Detaljna proizvodnja po izvorima u 2023. godini:
  • Hidroelektrane: 8.248,1 GWh
  • Vjetroelektrane: 2.586,5 GWh
  • Solarne elektrane: 413,1 GWh
  • Geotermalne elektrane: 20,6 GWh
  • Termoelektrane: 1.407,5 GWh
  • Javne toplane: 4.611,3 GWh
  • Industrijske toplane: 276,8 GWh
Procjenjuje se da su kućne solarne elektrane (na krovovima) u 2023. proizvele oko 80 MWh struje, iako ne postoji službeno mjerenje.

Uvoz i izvoz električne energije

Hrvatska je 2023. uvezla 10.037,9 GWh električne energije – najmanje u posljednjih šest godina, što je pad od 15,8 % u odnosu na 2022. Istovremeno, izvezeno je 8.460,2 GWh, što predstavlja porast od 17,1 %.

Cijene električne energije u Europi

Hrvatska ima šestu najnižu cijenu električne energije u Europi – 154,30 €/MWh, što je 37 % ispod prosjeka EU-a (245,78 €/MWh). Najnižu cijenu imaju Mađari (110,90 €/MWh), a slijede Bugarska (119,40 €/MWh) i Norveška (121,10 €/MWh). S druge strane, Njemačka ima najskuplju struju – 416,20 €/MWh.

Električni automobili i potrošnja

Hrvatska se aktivno priprema za porast potrošnje električne energije uslijed sve većeg broja električnih vozila. Prema "Integriranom nacionalnom energetskom i klimatskom planu", planira se razvoj elektromobilnosti i povećanje kapaciteta proizvodnje energije.

Ako bi svi osobni automobili u Hrvatskoj prešli na električni pogon, za njihovo punjenje bilo bi potrebno oko 5.000 GWh struje godišnje (pretpostavka: 2 milijuna automobila x 2.500 kWh/god). Samo hidroelektrane su u 2023. proizvele više nego dovoljno za to – 8.248 GWh.

Većina vlasnika električnih vozila puni svoja vozila sporo, koristeći obične kućne utičnice (šuko), snagama ispod 3 kW. Takav način punjenja ne opterećuje mrežu jer je usporediv s potrošnjom električnog radijatora. Punjenje po noćnoj tarifi dodatno smanjuje troškove.

Primjeri energetske samodostatnosti kroz elektromobilnost

Sve više građana Hrvatske prepoznaje prednosti prelaska na električna vozila, ne samo zbog nižih troškova vožnje, već i zbog mogućnosti potpune energetske neovisnosti. Iskustva pojedinaca pokazuju kako pametno planiranje može rezultirati održivim načinom života, bez kompromisa po pitanju udobnosti ili mobilnosti.

Marko vozi električni automobil opremljen baterijom kapaciteta 77,4 kWh. Godišnje prijeđe gotovo 30.000 kilometara, uz prosječnu potrošnju od svega 13,9 kWh na 100 kilometara. Na dvije kuće postavio je solarne elektrane snage 2,65 kW i 12 kW, koje proizvode više energije nego što je potrebno za njegovu svakodnevnu potrošnju. Zahvaljujući tome, sve vožnje su mu praktički besplatne, a očekuje i višak proizvodnje električne energije koji bi mogao pokriti dodatne potrebe kućanstva – čineći ga potpuno energetskim neovisnim.

Slično iskustvo ima i Ivan, vlasnik električnog automobila s baterijom od 50 kWh. On godišnje prijeđe 27.000 kilometara, a njegova ukupna potrošnja iznosi oko 4.750 kWh. Prosječna učinkovitost njegova vozila je 176 Wh po kilometru, što govori u prilog ekonomičnosti i održivosti električnog pogona.

Ana, s druge strane, koristi automobil s nešto većom baterijom – 75 kWh. U 2023. godini potrošila je ukupno 4.391 kWh, a u 2024. godini 4.175 kWh. Uočljive su i sezonske razlike u potrošnji: tijekom zime vozilo troši prosječno 15,5 kWh na 100 kilometara, dok ljeti potrošnja pada na 14,5 kWh, zahvaljujući povoljnijim uvjetima za rad baterije.

Ovi primjeri pokazuju kako elektromobilnost u kombinaciji s obnovljivim izvorima energije nije samo vizija budućnosti, već stvarnost koja se već sada uspješno živi u Hrvatskoj. Osim financijske isplativosti, ovaj pristup doprinosi smanjenju emisija i jačanju energetske samoodrživosti na razini kućanstava.

ZET i energetska tranzicija

Zagrebački ZET električnu energiju dobiva od HEP-a, s minimalno 50 % iz obnovljivih izvora. Nema vlastitu proizvodnju, no planira instalaciju solarnih panela za potrebe radionica, servisa i ureda. Potrošnja struje u tramvajskom prometu u 2023. iznosila je 55.641.366 kWh. ZET također planira nabavu električnih i vodikovih autobusa kao dio dekarbonizacije voznog parka.
 

Tanaja

"Max. utegnut za vozit"
Sve više građana Hrvatske prepoznaje prednosti prelaska na električna vozila, ne samo zbog nižih troškova vožnje, već i zbog mogućnosti potpune energetske neovisnosti. Iskustva pojedinaca pokazuju kako pametno planiranje može rezultirati održivim načinom života, bez kompromisa po pitanju udobnosti ili mobilnosti.
Ja dnevno zbog posla radim 6-8 puta točno po 5,5-6 km. Znači stlano vozim leden motor i uništavam ga. Ajde, Fiestica je već u godinima i nije mi ju puno ža. Tu bi električni kad ne bi doša više od 15t€ meni ispao 10/10. Ali kad moram otići do Zagreba ili Trsta (rjeđe) ja bi se s baterijama moga samo j3bat. Tu dizel šije sve računice električnih kilovata. Znači, po meni, struja da, ali za lokalni transport ka drugi auto.
 

ivan222

Well-known member
Uredništvo foruma
Donator foruma
Domaća proizvodnja u 2023. pokrila je 91,7 % ukupnih potreba, koje su iznosile 19.141,6 GWh.
Tu priča počinje i staje.
Nismo u stanju pokriti ni potrošnju el. energije ni sada kad je velika većina prometala na normalna goriva.

Ostatak pamfletića bolje da ne komentiram.
 
Posljednje uređivanje:

Franz

Well-known member
Tu priča počinje i staje.
Nismo u stanju pokriti ni potrošnju el. energije ni sada kad je velika većina prometala normalna goriva.
Tih 8,3 % iznosi otprilike 1.588,8 GWh koje premašuje udio u NE Krško s 2.666,2 GWh, a koje se smatra uvozom. :)
 

Colnago

Active member
Donator foruma
Tih 8,3 % iznosi otprilike 1.588,8 GWh koje premašuje udio u NE Krško s 2.666,2 GWh, a koje se smatra uvozom. :)
Statistiku se skoro uvijek može interpretirati po željama , npr nedostaje statistika u godini po mjesecima - npr: ljeti rade klime , poraste broj
el. vozila plus n-uzroka potrošnje el. struje zbog večeg broja stanovnika (turizam) ., tržišna cijena se definira odnosom ponude/potražnje. Tako da ukoliko bi godišnja proizvodnja bila veća od godišnje potrošnje još uvijek možemo biti u minusu.
 
Na vrh