Franz
Well-known member
Pozdrav, jedan kraći esejski pregled potencijala hrvatskog elektroenergetskog sustava za elektrifikaciju transporta. Koga zanima, jel... 
Stambeni fond i potrošnja električne energije u Hrvatskoj – stanje 2023.
Prema rezultatima Popisa stanovništva, kućanstava i stanova iz 2021. godine, u Hrvatskoj je registrirano ukupno 1.433.445 nastanjenih stanova, u kojima živi 3.825.901 osoba. Od toga, čak 1.431.981 stan ima pristup električnoj energiji, što znači da samo 2.575 osoba živi u objektima bez pristupa struji.
U obiteljskim kućama, odnosno stambenim zgradama s jednim stanom (659.992 stana), živi 1.937.939 osoba, dok u zgradama s dva stana (183.007 stanova) živi 487.994 stanovnika. Ukupno 63,6 % stanovništva (2.425.933 osobe) živi u objektima u kojima postoji potencijal za punjenje električnih automobila kod kuće, bez potrebe za javnim punionicama. Državni zavod za statistiku trenutno ne raspolaže podacima o broju garaža ili garažnih mjesta u zemlji.
Proizvodnja i potrošnja električne energije
U razdoblju od 2018. do 2021. godine, prosječna godišnja proizvodnja električne energije iznosila je 13.746,93 GWh. Godine 2023., prema podacima Energetskog instituta Hrvoje Požar (EIHP), proizvedeno je 17.563,9 GWh električne energije, dok je godinu ranije proizvodnja iznosila 14.220,5 GWh. Domaća proizvodnja u 2023. pokrila je 91,7 % ukupnih potreba, koje su iznosile 19.141,6 GWh.
Kućanstva su 2023. godine potrošila 6.421,1 GWh električne energije, što je otprilike 36 % ukupne proizvodnje, te 0,7 % manje nego godinu ranije. Nuklearna elektrana Krško isporučila je Hrvatskoj 2.666,2 GWh struje (računa se kao uvoz). Ukupna proizvodnja iz obnovljivih izvora, uključujući velike hidroelektrane, iznosila je 9.064,9 GWh (63,7 % ukupne proizvodnje). Od toga, 3.610,8 GWh (25,4 %) dolazi iz ostalih OIE: vjetra, biomase, geotermalne energije, bioplina, malih hidroelektrana i fotonaponskih sustava.
Detaljna proizvodnja po izvorima u 2023. godini:
Uvoz i izvoz električne energije
Hrvatska je 2023. uvezla 10.037,9 GWh električne energije – najmanje u posljednjih šest godina, što je pad od 15,8 % u odnosu na 2022. Istovremeno, izvezeno je 8.460,2 GWh, što predstavlja porast od 17,1 %.
Cijene električne energije u Europi
Hrvatska ima šestu najnižu cijenu električne energije u Europi – 154,30 €/MWh, što je 37 % ispod prosjeka EU-a (245,78 €/MWh). Najnižu cijenu imaju Mađari (110,90 €/MWh), a slijede Bugarska (119,40 €/MWh) i Norveška (121,10 €/MWh). S druge strane, Njemačka ima najskuplju struju – 416,20 €/MWh.
Električni automobili i potrošnja
Hrvatska se aktivno priprema za porast potrošnje električne energije uslijed sve većeg broja električnih vozila. Prema "Integriranom nacionalnom energetskom i klimatskom planu", planira se razvoj elektromobilnosti i povećanje kapaciteta proizvodnje energije.
Ako bi svi osobni automobili u Hrvatskoj prešli na električni pogon, za njihovo punjenje bilo bi potrebno oko 5.000 GWh struje godišnje (pretpostavka: 2 milijuna automobila x 2.500 kWh/god). Samo hidroelektrane su u 2023. proizvele više nego dovoljno za to – 8.248 GWh.
Većina vlasnika električnih vozila puni svoja vozila sporo, koristeći obične kućne utičnice (šuko), snagama ispod 3 kW. Takav način punjenja ne opterećuje mrežu jer je usporediv s potrošnjom električnog radijatora. Punjenje po noćnoj tarifi dodatno smanjuje troškove.
Primjeri energetske samodostatnosti kroz elektromobilnost
Sve više građana Hrvatske prepoznaje prednosti prelaska na električna vozila, ne samo zbog nižih troškova vožnje, već i zbog mogućnosti potpune energetske neovisnosti. Iskustva pojedinaca pokazuju kako pametno planiranje može rezultirati održivim načinom života, bez kompromisa po pitanju udobnosti ili mobilnosti.
Marko vozi električni automobil opremljen baterijom kapaciteta 77,4 kWh. Godišnje prijeđe gotovo 30.000 kilometara, uz prosječnu potrošnju od svega 13,9 kWh na 100 kilometara. Na dvije kuće postavio je solarne elektrane snage 2,65 kW i 12 kW, koje proizvode više energije nego što je potrebno za njegovu svakodnevnu potrošnju. Zahvaljujući tome, sve vožnje su mu praktički besplatne, a očekuje i višak proizvodnje električne energije koji bi mogao pokriti dodatne potrebe kućanstva – čineći ga potpuno energetskim neovisnim.
Slično iskustvo ima i Ivan, vlasnik električnog automobila s baterijom od 50 kWh. On godišnje prijeđe 27.000 kilometara, a njegova ukupna potrošnja iznosi oko 4.750 kWh. Prosječna učinkovitost njegova vozila je 176 Wh po kilometru, što govori u prilog ekonomičnosti i održivosti električnog pogona.
Ana, s druge strane, koristi automobil s nešto većom baterijom – 75 kWh. U 2023. godini potrošila je ukupno 4.391 kWh, a u 2024. godini 4.175 kWh. Uočljive su i sezonske razlike u potrošnji: tijekom zime vozilo troši prosječno 15,5 kWh na 100 kilometara, dok ljeti potrošnja pada na 14,5 kWh, zahvaljujući povoljnijim uvjetima za rad baterije.
Ovi primjeri pokazuju kako elektromobilnost u kombinaciji s obnovljivim izvorima energije nije samo vizija budućnosti, već stvarnost koja se već sada uspješno živi u Hrvatskoj. Osim financijske isplativosti, ovaj pristup doprinosi smanjenju emisija i jačanju energetske samoodrživosti na razini kućanstava.
ZET i energetska tranzicija
Zagrebački ZET električnu energiju dobiva od HEP-a, s minimalno 50 % iz obnovljivih izvora. Nema vlastitu proizvodnju, no planira instalaciju solarnih panela za potrebe radionica, servisa i ureda. Potrošnja struje u tramvajskom prometu u 2023. iznosila je 55.641.366 kWh. ZET također planira nabavu električnih i vodikovih autobusa kao dio dekarbonizacije voznog parka.
Stambeni fond i potrošnja električne energije u Hrvatskoj – stanje 2023.
Prema rezultatima Popisa stanovništva, kućanstava i stanova iz 2021. godine, u Hrvatskoj je registrirano ukupno 1.433.445 nastanjenih stanova, u kojima živi 3.825.901 osoba. Od toga, čak 1.431.981 stan ima pristup električnoj energiji, što znači da samo 2.575 osoba živi u objektima bez pristupa struji.
U obiteljskim kućama, odnosno stambenim zgradama s jednim stanom (659.992 stana), živi 1.937.939 osoba, dok u zgradama s dva stana (183.007 stanova) živi 487.994 stanovnika. Ukupno 63,6 % stanovništva (2.425.933 osobe) živi u objektima u kojima postoji potencijal za punjenje električnih automobila kod kuće, bez potrebe za javnim punionicama. Državni zavod za statistiku trenutno ne raspolaže podacima o broju garaža ili garažnih mjesta u zemlji.
Proizvodnja i potrošnja električne energije
U razdoblju od 2018. do 2021. godine, prosječna godišnja proizvodnja električne energije iznosila je 13.746,93 GWh. Godine 2023., prema podacima Energetskog instituta Hrvoje Požar (EIHP), proizvedeno je 17.563,9 GWh električne energije, dok je godinu ranije proizvodnja iznosila 14.220,5 GWh. Domaća proizvodnja u 2023. pokrila je 91,7 % ukupnih potreba, koje su iznosile 19.141,6 GWh.
Kućanstva su 2023. godine potrošila 6.421,1 GWh električne energije, što je otprilike 36 % ukupne proizvodnje, te 0,7 % manje nego godinu ranije. Nuklearna elektrana Krško isporučila je Hrvatskoj 2.666,2 GWh struje (računa se kao uvoz). Ukupna proizvodnja iz obnovljivih izvora, uključujući velike hidroelektrane, iznosila je 9.064,9 GWh (63,7 % ukupne proizvodnje). Od toga, 3.610,8 GWh (25,4 %) dolazi iz ostalih OIE: vjetra, biomase, geotermalne energije, bioplina, malih hidroelektrana i fotonaponskih sustava.
Detaljna proizvodnja po izvorima u 2023. godini:
- Hidroelektrane: 8.248,1 GWh
- Vjetroelektrane: 2.586,5 GWh
- Solarne elektrane: 413,1 GWh
- Geotermalne elektrane: 20,6 GWh
- Termoelektrane: 1.407,5 GWh
- Javne toplane: 4.611,3 GWh
- Industrijske toplane: 276,8 GWh
Uvoz i izvoz električne energije
Hrvatska je 2023. uvezla 10.037,9 GWh električne energije – najmanje u posljednjih šest godina, što je pad od 15,8 % u odnosu na 2022. Istovremeno, izvezeno je 8.460,2 GWh, što predstavlja porast od 17,1 %.
Cijene električne energije u Europi
Hrvatska ima šestu najnižu cijenu električne energije u Europi – 154,30 €/MWh, što je 37 % ispod prosjeka EU-a (245,78 €/MWh). Najnižu cijenu imaju Mađari (110,90 €/MWh), a slijede Bugarska (119,40 €/MWh) i Norveška (121,10 €/MWh). S druge strane, Njemačka ima najskuplju struju – 416,20 €/MWh.
Električni automobili i potrošnja
Hrvatska se aktivno priprema za porast potrošnje električne energije uslijed sve većeg broja električnih vozila. Prema "Integriranom nacionalnom energetskom i klimatskom planu", planira se razvoj elektromobilnosti i povećanje kapaciteta proizvodnje energije.
Ako bi svi osobni automobili u Hrvatskoj prešli na električni pogon, za njihovo punjenje bilo bi potrebno oko 5.000 GWh struje godišnje (pretpostavka: 2 milijuna automobila x 2.500 kWh/god). Samo hidroelektrane su u 2023. proizvele više nego dovoljno za to – 8.248 GWh.
Većina vlasnika električnih vozila puni svoja vozila sporo, koristeći obične kućne utičnice (šuko), snagama ispod 3 kW. Takav način punjenja ne opterećuje mrežu jer je usporediv s potrošnjom električnog radijatora. Punjenje po noćnoj tarifi dodatno smanjuje troškove.
Primjeri energetske samodostatnosti kroz elektromobilnost
Sve više građana Hrvatske prepoznaje prednosti prelaska na električna vozila, ne samo zbog nižih troškova vožnje, već i zbog mogućnosti potpune energetske neovisnosti. Iskustva pojedinaca pokazuju kako pametno planiranje može rezultirati održivim načinom života, bez kompromisa po pitanju udobnosti ili mobilnosti.
Marko vozi električni automobil opremljen baterijom kapaciteta 77,4 kWh. Godišnje prijeđe gotovo 30.000 kilometara, uz prosječnu potrošnju od svega 13,9 kWh na 100 kilometara. Na dvije kuće postavio je solarne elektrane snage 2,65 kW i 12 kW, koje proizvode više energije nego što je potrebno za njegovu svakodnevnu potrošnju. Zahvaljujući tome, sve vožnje su mu praktički besplatne, a očekuje i višak proizvodnje električne energije koji bi mogao pokriti dodatne potrebe kućanstva – čineći ga potpuno energetskim neovisnim.
Slično iskustvo ima i Ivan, vlasnik električnog automobila s baterijom od 50 kWh. On godišnje prijeđe 27.000 kilometara, a njegova ukupna potrošnja iznosi oko 4.750 kWh. Prosječna učinkovitost njegova vozila je 176 Wh po kilometru, što govori u prilog ekonomičnosti i održivosti električnog pogona.
Ana, s druge strane, koristi automobil s nešto većom baterijom – 75 kWh. U 2023. godini potrošila je ukupno 4.391 kWh, a u 2024. godini 4.175 kWh. Uočljive su i sezonske razlike u potrošnji: tijekom zime vozilo troši prosječno 15,5 kWh na 100 kilometara, dok ljeti potrošnja pada na 14,5 kWh, zahvaljujući povoljnijim uvjetima za rad baterije.
Ovi primjeri pokazuju kako elektromobilnost u kombinaciji s obnovljivim izvorima energije nije samo vizija budućnosti, već stvarnost koja se već sada uspješno živi u Hrvatskoj. Osim financijske isplativosti, ovaj pristup doprinosi smanjenju emisija i jačanju energetske samoodrživosti na razini kućanstava.
ZET i energetska tranzicija
Zagrebački ZET električnu energiju dobiva od HEP-a, s minimalno 50 % iz obnovljivih izvora. Nema vlastitu proizvodnju, no planira instalaciju solarnih panela za potrebe radionica, servisa i ureda. Potrošnja struje u tramvajskom prometu u 2023. iznosila je 55.641.366 kWh. ZET također planira nabavu električnih i vodikovih autobusa kao dio dekarbonizacije voznog parka.
