kako neki dio ode van specifikacije ako se ne koristi do 100% predviđenih kapaciteta
Tako što je predviđeno da će se sklop koristiti na određeni način te su dijelovi dizajnirani oko toga. U slučaju da se ne koriste, izaći će iz specifikacija unutar nekog očekivanog operativnog perioda. To znači da se nešto može prerano "potrošiti" jer radi na većem opterećenju nego što je očekivano ili suprotno, da se radi preniskog opterećenja na neki način promijeni da ne radi kako je zamišljeno.
Recimo najjednostavniji primjer u motoru s unutarnjim izgaranjem su naslage čađi. Da ne pišem gotove brojke, pisat ću općenito i u grubo. Kod motora koji se "slabo" koriste, pogotovo benzinskih DI motora, je učestal problem stvaranja naslaga na usisnim ventilima i po klipu, poglavito gornjoj plohi. To se događa zato što se ti dijelovi ne zagrijavaju dovoljno da čestice gareži sagore. Svakako bi se kad tad naslage stvorile iz jednostavnog razloga što nije moguće da se ne stvore kroz hrpetinu ciklusa grijanja i hlađenja, no ako se dijelovi ne zagrijavaju dovoljno (tipa duži periodi višeg opterećenja i okretaja na autocesti), taj proces se odvija puno brže. Pogotovo naglašeno kod auta koji se voze na kratke relacije sa niskim opterećenjem. Tamo se dijelovi ni blizu dovoljno ne zagriju.
Isto vrijedi i za motorno ulje. Kod hladnog starta je smjesa bogata i dolazi do kontaminacije ulja gorivom, no kada se ulje dovoljno zagrije, u slučaju benzina benzin ishlapi i izgori preko PCV sustava. Ako se ulje ne zagrije dovoljno, taj benzin ne ishlapi (dizel je manje problematičan jer puno manje smanjuje maziva svojstva ulju), nego se na opetovane hladne starteve skuplja u ulju i razrjeđuje ga do te mjere da performanse ulja primjetno opadnu i da se smanji zaštita motora.
Također se kod takvog načina vožnje skuplja kondenzacija u ulju, a budući da se ulje i voda ne miješaju, no miješaju se neki aditivi i voda, dolazi do koagulacije te smjese i potencijalnog začepljivanja (sita) uljne pumpe.
Na diznama se kod "heat soak-a" nakon gašenja motora stvaraju naslage slične vosku. To je na mikro razini, no s vremenom se naravno to nagomila i smanji se protok i atomizacija goriva te se pojave problemi. Ako se potrefi, dizna se ne može do kraja zatvoriti i gorivo se skuplja u cilindru u lošijem slučaju ili na ventilima i u grani u boljem.
Kod visokog opterećenja, DI motori (dizel ili benzin) te dizne jače zagriju, veća je brzina goriva koje se atomizira i samim time je otapanje tih naslaga "uspješnije". Kod porta temperatura ne igra toliku ulogu, no protok igra.
Vrlo rijetko se dizne zaštopaju radi "smeća" iz goriva, a puno češće radi tih naslaga koje se stvaraju.
I kod dizni koje nisu "čiste", niti je protok kakav treba biti, niti je atomizacija i samim time hlađenje cilindra i miješanje sa zrakom dobra. Znači sve je "off-spec" i ECU se do neke mjere s tim može izboriti, ali "nije to to".
Isto vrijedi i za ispušni sustav i stvaranje naslaga, za ulje u getribi, za veliku većinu mehanike, naslage na senzorima protoka zraka(bilo usis, bilo ispuh), naslage na milijun sita na raznim solenoidama i tako dalje.
Kad netko kaže "njemački kilometri"... Smiješno je jer je glupo, ali ima istine jer se auti u švabiji često voze jače nego kod nas. Em što je slabija financijska situacija pa se štedi gorivo, em što su ograničenja niža.
Šta je 130 km/h za nešto od 170-200 konja, ništa. A takvi auti sasvim uredno i sigurno mogu putovati na 180-200 km/h i više im paše. Naravno da lagerima ne paše, ali pogonskom sustavu paše.