brezC4
New member
pa jel nisu najavljivali da će biti 10,24kn/l? ili su se zeznuli pa pročitali cijenu od slijedeće korekcije za dva tjedna?
došli mi do ruba ponora. sad samo treba napraviti jedan korak i tamo smo
brezC4
New member
prikladna...
Marko
Well-known member
Država većinski vlasnik ine koja je u istoj ako ne i većoj gabuli od naše države drma našim tržištem. Naše vlastodršce boli kifla za narod (trošarine idu njima za plaće i njima za šminku i za njihove savjetnike za gospodarstvo, oni si tak i tak tankaju na službenu karticu), evo jučer vam je prvi podpremijer(om) na dnevniku između redaka sve rekel kaj nas čeka - ako ali samo AKO odluče intervenirati odreći će se maksimalno 0,20 lipa po litri vode, pardon benzina. Da ti srce od sreće zaigra... Ide li tko na Markov?
Marko
Well-known member
Više ljudi vidi ovaj članak, veća je vjerojatnost da se nekaj pozitivnog pokrene:
http://danas.net.hr/novac/page/2012/03/06/0344006.html
Ovaj podatak na kraju teksta za cijenu plina za kućanstva je također interesantan - sve se zna i sazna ako se malo ljudi zainteresiraju.
Nek daju podtke tko i kako "upravlja" prirodnim bogatstvom svih nas i u čiju korist to radi...
http://danas.net.hr/novac/page/2012/03/06/0344006.html
Ovaj podatak na kraju teksta za cijenu plina za kućanstva je također interesantan - sve se zna i sazna ako se malo ljudi zainteresiraju.
Nek daju podtke tko i kako "upravlja" prirodnim bogatstvom svih nas i u čiju korist to radi...
Dalibor
Dado Tornado
dobar je članak, ali rekao bi kako to puno ljudi podsvjesno zna.
ne može u libiji litra koštat 50lipa, u americi 6 i 50, a u hrvatskoj 11 i 50, a da neka muljaža nije prisutna.
da se ljude pitalo vjerojatno binjih 90% reklo da se ina ne prodaje mađar/rus kartelu.
što misliš zašto se iran želi napasti pod svaku cijenu.
iran je zadnja linija obrane.
zadnje uporište drugačijeg načina funkcioniranja ekonomije.
nešto sl. je još ostala bjelorusija u europi, ali iran je globalna prijetnja.
pa iranske (islamske) banke nemaju kamate na kredite.........
ne može u libiji litra koštat 50lipa, u americi 6 i 50, a u hrvatskoj 11 i 50, a da neka muljaža nije prisutna.
da se ljude pitalo vjerojatno binjih 90% reklo da se ina ne prodaje mađar/rus kartelu.
što misliš zašto se iran želi napasti pod svaku cijenu.
iran je zadnja linija obrane.
zadnje uporište drugačijeg načina funkcioniranja ekonomije.
nešto sl. je još ostala bjelorusija u europi, ali iran je globalna prijetnja.
pa iranske (islamske) banke nemaju kamate na kredite.........
Marko
Well-known member
Prijatel, to kaj ljudi znaju ili podsvjesno misliju da znaju svima nama niš ne znači ak se ne krene čistiti v dvoršću kak se veli - ovak vide da smo kak mulci tiho i koristiju to za svoje guzice.
I ako te morem nekaj zamoliti - lepo te prosim, ali zaista lepo te prosim - da si promjeniš ovaj avatar koji trenutno imaš... Fala.
I sami trubite da ne dozvoljavate isticanje direktnih političkih stavova i obilježa, reprezentanata politike i sl.
Derivati na Ininim postajama skuplji od 19 do 32 lipe - neslužbeno
5. ožujka 2012.
Cijene naftnih derivata na Ininim će benzinskim postajama, kako se neslužbeno doznaje, od ponoći biti više od 19 do 32 lipe po litri, pa će se motorni benzin eurosuper 95 class prodavati po 10,77 kuna, benzin sa 98 oktana premašit će 11 kuna, a eurodizel će premašiti 10 kuna.
Po neslužbenim informacijama, na Ininim će se benzinskim postajama od sutra, 6. ožujka, motorni benzini prodavati po 31, odnosno 32 lipe višoj cijeni - eurosuper BS 95 po 10,72 kune (do sada 10,41 kuna), eurosuper BS 95 class po 10,77 kuna (do sada 10,46 kuna), a euroosuper BS 98 premašit će 11 kuna i prodavati se po 11,11 kuna (do sada 10,79 kuna).
Cijene dviju vrsta Inina eurodizela od ponoći će biti više za 24 lipe po litri, pa će premašiti 10 kuna - eurodizel BS prodavat će se po 10,13 kuna (do sada 9,89 kuna), a eurodizel BS class po 10,18 kuna (do sada je 9,94 kune).
Poskupit će i plavi dizel i lož ulje i to za 19, odnosno 20 lipa po litri, pa je nova cijena plavog dizela 6,54 kune (do sada 6,35 kuna), a loživog ulja ekstra lakog 7,35 kuna (do sada 7,15 kuna).
Poskupljenje derivata na Ininim postajama u skladu je s najvišim razinama maloprodajnih cijena naftnih derivata za razdoblje od 6. do 19. ožujka koje je danas objavilo Ministarstvo gospodarstva, a kako te cijene uglavnom primjenjuju i ostale naftne kompanije više će cijene od ponoći dočekati vozače i na njihovim benzinskim postajama.
Prema Pravilniku o utvrđivanju najviših maloprodajnih cijena naftnih derivata, Ministarstvo gospodarstva svaki drugi ponedjeljak objavljuje najviše maloprodajne cijene pojedinih naftnih derivata koje vrijede idućih 14 dana, a promjena cijene ovisi o kretanju cijena naftnih derivata na mediteranskom tržištu i tečaju američkog dolara, a cijene se naviše ili naniže mogu korigirati za najviše tri posto.
Iz Ine su na svojim internet stranicama objavili kako su u proteklom obračunskom razdoblju kotacije benzina na mediteranskom tržištu porasle do 4,60 posto, dok su kotacije plinskih ulja porasle do 2,29 posto. Tečaj dolara u odnosu na kunu je oslabio za 1,07 posto u odnosu na prethodno obračunsko razdoblje.
5. ožujka 2012.
Cijene naftnih derivata na Ininim će benzinskim postajama, kako se neslužbeno doznaje, od ponoći biti više od 19 do 32 lipe po litri, pa će se motorni benzin eurosuper 95 class prodavati po 10,77 kuna, benzin sa 98 oktana premašit će 11 kuna, a eurodizel će premašiti 10 kuna.
Po neslužbenim informacijama, na Ininim će se benzinskim postajama od sutra, 6. ožujka, motorni benzini prodavati po 31, odnosno 32 lipe višoj cijeni - eurosuper BS 95 po 10,72 kune (do sada 10,41 kuna), eurosuper BS 95 class po 10,77 kuna (do sada 10,46 kuna), a euroosuper BS 98 premašit će 11 kuna i prodavati se po 11,11 kuna (do sada 10,79 kuna).
Cijene dviju vrsta Inina eurodizela od ponoći će biti više za 24 lipe po litri, pa će premašiti 10 kuna - eurodizel BS prodavat će se po 10,13 kuna (do sada 9,89 kuna), a eurodizel BS class po 10,18 kuna (do sada je 9,94 kune).
Poskupit će i plavi dizel i lož ulje i to za 19, odnosno 20 lipa po litri, pa je nova cijena plavog dizela 6,54 kune (do sada 6,35 kuna), a loživog ulja ekstra lakog 7,35 kuna (do sada 7,15 kuna).
Poskupljenje derivata na Ininim postajama u skladu je s najvišim razinama maloprodajnih cijena naftnih derivata za razdoblje od 6. do 19. ožujka koje je danas objavilo Ministarstvo gospodarstva, a kako te cijene uglavnom primjenjuju i ostale naftne kompanije više će cijene od ponoći dočekati vozače i na njihovim benzinskim postajama.
Prema Pravilniku o utvrđivanju najviših maloprodajnih cijena naftnih derivata, Ministarstvo gospodarstva svaki drugi ponedjeljak objavljuje najviše maloprodajne cijene pojedinih naftnih derivata koje vrijede idućih 14 dana, a promjena cijene ovisi o kretanju cijena naftnih derivata na mediteranskom tržištu i tečaju američkog dolara, a cijene se naviše ili naniže mogu korigirati za najviše tri posto.
Iz Ine su na svojim internet stranicama objavili kako su u proteklom obračunskom razdoblju kotacije benzina na mediteranskom tržištu porasle do 4,60 posto, dok su kotacije plinskih ulja porasle do 2,29 posto. Tečaj dolara u odnosu na kunu je oslabio za 1,07 posto u odnosu na prethodno obračunsko razdoblje.
ne budi tolko siguran ... ipak su rvati u pitanju :doh:Jedva cekam da bude 15kn/l, manje ce biti auti na cesti i moci cu se normalno voziti
Jedva cekam da bude 15kn/l, manje ce biti auti na cesti i moci cu se normalno voziti
alac-gore:
GORIVO Od poskupljenja koristi imaju i Mađari
Molak: Nafta u Hrvatskoj poskupljuje isključivo zbog punjenja proračuna
U Hrvatskoj su naftni derivati poskupjeli iako je cijena nafte u proteklom jednogodišnjem razdoblju bila u padu. Naftni derivati poskupjeli su isključivo zbog potrebe izdašnijeg punjenja proračuna, tvrdi predsjednik MIRaH-a Branimir Molak
Svjedoci smo jednotjednih korekcija cijene naftnih derivata. Posljednja je dala naslutiti da je »samo nebo granica«, a država je najavila »stati u obranu« tek kada cijena dosegne 12 kuna po litri najprodavanijega goriva. Dajući svoje prognoze za sljedeće ovogodišnje kvartale, neki stručnjaci spominju i cijenu od 20 kuna i pri tome nude matematičke izračune koje malo tko razumije. Spominju pritom cijenu barela nafte na svjetskoj razini te političko-ratna događanja u zemljama koje su velike izvoznice crnog zlata. Rijetki su stručnjaci koji nude drukčije viđenje naftne priče, posebice njezine cijene.
»U Hrvatskoj su naftni derivati poskupjeli iako je cijena nafte u proteklom jednogodišnjem razdoblju bila u padu. Naftni derivati poskupjeli su isključivo zbog potrebe izdašnijeg punjenja proračuna, a od poskupljenja koristi imaju i Mađari koji upravljaju Inom«, tvrdi to za Vjesnik doktor tehničkih i magistar prirodnih znanosti Branimir Molak, predsjednik Međunarodnog instituta za razvitak Hrvatske (MIRaH).
U posljednjih godinu dana (od 20. veljače 2011. do 20. veljače 2012.) u svijetu je prisutan trend snižavanja cijene nafte, a kod nas su cijene naftnih derivata u tom razdoblju osjetno porasle. »Nije mi poznato otkud Mol-Ina nabavlja naftu za rafinerije, ali je vjerojatno da je kupuje, kao i najveći dio europskih zemalja, iz Ruske Federacije. Nije mi poznato ni po kojoj cijeni je kupuje, ali cijena koja se odnosi na osnovnu sirovinu nije ni važna za određivanje cijene naftnih derivata. Naime, u formuli za određivanje cijene derivata uopće nema nafte kao osnovne sirovine. Cijena nafte spominje se samo prilikom poskupljenja naftnih derivata u Hrvatskoj, i to tako da se navodi njezina netočna cijena u svijetu«, tvrdi Vjesnikov sugovornik.
Sarkastično kaže da je izumitelj formule po kojoj se određuje cijena naftnih derivata zaslužio svjetsku nagradu za manipulaciju. Kategorički tvrdi da je cijena naftnih derivata u Hrvatskoj posve neovisna o cijeni osnovne sirovine - nafte. Podsjeća da se jedan naš političar koji je bio odgovoran za gospodarstvo prije nekoliko godina gotovo polomio tumačeći da je cijena naftnih derivata povećana zbog poskupljenja nafte na svjetskom tržištu.
Èinjenica je da su cijene nafte prije tri godine bile i do 50 posto više nego što su danas, a cijene derivata u Hrvatskoj nisu bile nikada tako visoke kao što su sada. Uz današnje cijene nafte trošak nafte u jednoj litri naftnih derivata iznosi 3 do 3,5 kune po litri. Zanimljivo bi bilo znati, pita se Molak, kome sve odlazi ostatak od cijene, te zaključuje kako očito netko dobro zarađuje.
Hrvati plaćaju višu cijenu benzina od, na primjer, Amerikanaca. Cijena najkvalitetnijeg benzina u SAD-u u 2011. iznosila je, naime, 4,61 američkih dolara po galonu ili 6,3 kune po litri. I u SAD-u je u cijeni benzina, kao što je to slučaj i u Hrvatskoj, sadržan trošak nafte, prerada, distribucija i prodaja, kao i porez državi, a cijena je ipak znatno niža.
Dio stručnjaka svojim izjavama u medijima uporno plaši javnost da će nafta uskoro premašiti 200 američkih dolara po barelu, pa se zbog toga već sada podižu cijene u Hrvatskoj, što je, smatra Molak, 'šupalj' argument za poskupljenje. Na isti su se način, uspoređuje, obrazlagalo povišenje cijena uoči nemira u Libiji iako cijena nafte ni tada nije bila porasla. Sigurno je, tvrdi Molak, da će nafta u svijetu jednom poskupjeti, a to će se dogoditi zbog njezine sve teže dostupnosti u sve udaljenijim područjima svijeta i crpljenju na sve većim dubinama. Proizvodna cijena će rasti, a prodajna će ovisiti o spekulacijama zemalja koje raspolažu tom vrijednom sirovinom. Slično je i s plinom. Na primjer, proizvodna cijena plina iz hrvatskog dijela Jadrana (polje Ivana) je 11 do 12 puta niža od cijene plina koju plaćaju kućanstva u Hrvatskoj, ali ni to kao da nije dovoljno pa ga uvijek iznova poskupljuju.
U prilog tezi da nema razloga za poskupljenjem naftnih derivata u Hrvatskoj, navodi Molak, govore rezerve nafte koje su na svjetskoj razini u porastu. Europa danas više od 50 posto svojih potreba za naftom namiruje iz Ruske Federacije. Glavni opskrbljivač SAD-a su Kanada i Venecuela, dok udio Irana u proizvodnji nafte zemalja Perzijskog zaljeva čini tek oko šestine. Japan, Kina i Indija, dakle veliki potrošači, naftom se najviše opskrbljuju iz zemalja Zaljeva.
»Hrvatska godišnje troši oko pet milijuna tona nafte, a proizvodi tek oko 500.000 tona (neslužbeni podaci za 2011.). Ili - godišnja proizvodnja u stalnom je padu za više od 3 milijuna tona u odnosu na vrijeme prije rata.
Omjer rezervi i proizvodnje nafte različit je u različitim područjima u svijetu i stalno se mijenja. Posljednjih godina osjetno su porasle rezerve nafte južne i središnje Amerike (Venecuela), a porasle su i rezerve nekonvencionalne nafte (iz škriljevca) u Kanadi«, kaže Molak.
http://www.vjesnik.hr/Article.aspx?ID=88D30BA6-6566-4BF5-95D0-7D4131659C01
Molak: Nafta u Hrvatskoj poskupljuje isključivo zbog punjenja proračuna
U Hrvatskoj su naftni derivati poskupjeli iako je cijena nafte u proteklom jednogodišnjem razdoblju bila u padu. Naftni derivati poskupjeli su isključivo zbog potrebe izdašnijeg punjenja proračuna, tvrdi predsjednik MIRaH-a Branimir Molak
Svjedoci smo jednotjednih korekcija cijene naftnih derivata. Posljednja je dala naslutiti da je »samo nebo granica«, a država je najavila »stati u obranu« tek kada cijena dosegne 12 kuna po litri najprodavanijega goriva. Dajući svoje prognoze za sljedeće ovogodišnje kvartale, neki stručnjaci spominju i cijenu od 20 kuna i pri tome nude matematičke izračune koje malo tko razumije. Spominju pritom cijenu barela nafte na svjetskoj razini te političko-ratna događanja u zemljama koje su velike izvoznice crnog zlata. Rijetki su stručnjaci koji nude drukčije viđenje naftne priče, posebice njezine cijene.
»U Hrvatskoj su naftni derivati poskupjeli iako je cijena nafte u proteklom jednogodišnjem razdoblju bila u padu. Naftni derivati poskupjeli su isključivo zbog potrebe izdašnijeg punjenja proračuna, a od poskupljenja koristi imaju i Mađari koji upravljaju Inom«, tvrdi to za Vjesnik doktor tehničkih i magistar prirodnih znanosti Branimir Molak, predsjednik Međunarodnog instituta za razvitak Hrvatske (MIRaH).
U posljednjih godinu dana (od 20. veljače 2011. do 20. veljače 2012.) u svijetu je prisutan trend snižavanja cijene nafte, a kod nas su cijene naftnih derivata u tom razdoblju osjetno porasle. »Nije mi poznato otkud Mol-Ina nabavlja naftu za rafinerije, ali je vjerojatno da je kupuje, kao i najveći dio europskih zemalja, iz Ruske Federacije. Nije mi poznato ni po kojoj cijeni je kupuje, ali cijena koja se odnosi na osnovnu sirovinu nije ni važna za određivanje cijene naftnih derivata. Naime, u formuli za određivanje cijene derivata uopće nema nafte kao osnovne sirovine. Cijena nafte spominje se samo prilikom poskupljenja naftnih derivata u Hrvatskoj, i to tako da se navodi njezina netočna cijena u svijetu«, tvrdi Vjesnikov sugovornik.
Sarkastično kaže da je izumitelj formule po kojoj se određuje cijena naftnih derivata zaslužio svjetsku nagradu za manipulaciju. Kategorički tvrdi da je cijena naftnih derivata u Hrvatskoj posve neovisna o cijeni osnovne sirovine - nafte. Podsjeća da se jedan naš političar koji je bio odgovoran za gospodarstvo prije nekoliko godina gotovo polomio tumačeći da je cijena naftnih derivata povećana zbog poskupljenja nafte na svjetskom tržištu.
Èinjenica je da su cijene nafte prije tri godine bile i do 50 posto više nego što su danas, a cijene derivata u Hrvatskoj nisu bile nikada tako visoke kao što su sada. Uz današnje cijene nafte trošak nafte u jednoj litri naftnih derivata iznosi 3 do 3,5 kune po litri. Zanimljivo bi bilo znati, pita se Molak, kome sve odlazi ostatak od cijene, te zaključuje kako očito netko dobro zarađuje.
Hrvati plaćaju višu cijenu benzina od, na primjer, Amerikanaca. Cijena najkvalitetnijeg benzina u SAD-u u 2011. iznosila je, naime, 4,61 američkih dolara po galonu ili 6,3 kune po litri. I u SAD-u je u cijeni benzina, kao što je to slučaj i u Hrvatskoj, sadržan trošak nafte, prerada, distribucija i prodaja, kao i porez državi, a cijena je ipak znatno niža.
Dio stručnjaka svojim izjavama u medijima uporno plaši javnost da će nafta uskoro premašiti 200 američkih dolara po barelu, pa se zbog toga već sada podižu cijene u Hrvatskoj, što je, smatra Molak, 'šupalj' argument za poskupljenje. Na isti su se način, uspoređuje, obrazlagalo povišenje cijena uoči nemira u Libiji iako cijena nafte ni tada nije bila porasla. Sigurno je, tvrdi Molak, da će nafta u svijetu jednom poskupjeti, a to će se dogoditi zbog njezine sve teže dostupnosti u sve udaljenijim područjima svijeta i crpljenju na sve većim dubinama. Proizvodna cijena će rasti, a prodajna će ovisiti o spekulacijama zemalja koje raspolažu tom vrijednom sirovinom. Slično je i s plinom. Na primjer, proizvodna cijena plina iz hrvatskog dijela Jadrana (polje Ivana) je 11 do 12 puta niža od cijene plina koju plaćaju kućanstva u Hrvatskoj, ali ni to kao da nije dovoljno pa ga uvijek iznova poskupljuju.
U prilog tezi da nema razloga za poskupljenjem naftnih derivata u Hrvatskoj, navodi Molak, govore rezerve nafte koje su na svjetskoj razini u porastu. Europa danas više od 50 posto svojih potreba za naftom namiruje iz Ruske Federacije. Glavni opskrbljivač SAD-a su Kanada i Venecuela, dok udio Irana u proizvodnji nafte zemalja Perzijskog zaljeva čini tek oko šestine. Japan, Kina i Indija, dakle veliki potrošači, naftom se najviše opskrbljuju iz zemalja Zaljeva.
»Hrvatska godišnje troši oko pet milijuna tona nafte, a proizvodi tek oko 500.000 tona (neslužbeni podaci za 2011.). Ili - godišnja proizvodnja u stalnom je padu za više od 3 milijuna tona u odnosu na vrijeme prije rata.
Omjer rezervi i proizvodnje nafte različit je u različitim područjima u svijetu i stalno se mijenja. Posljednjih godina osjetno su porasle rezerve nafte južne i središnje Amerike (Venecuela), a porasle su i rezerve nekonvencionalne nafte (iz škriljevca) u Kanadi«, kaže Molak.
http://www.vjesnik.hr/Article.aspx?ID=88D30BA6-6566-4BF5-95D0-7D4131659C01
Marko
Well-known member
Ukoliko loše gospodariš državom i njenim gospodarstvom i ne generiraš novostvorenu vrijednost pomoću proizvodnje već "živiš" na temelju ino-zaduživanja, svako-malo dižeš porezne stope neprivilegiranim građanima (ONOJ radišnoj većini koja ti puni proračun) a s druge pogoduješ kolegama političarima, opraštaš im porezne dugove i kriminal - ne piše ti se dobro...
Misle da ćemo im mi natankati proračun lovom i da će stvar ići dalje, rađe nek se sve sruši!
Misle da ćemo im mi natankati proračun lovom i da će stvar ići dalje, rađe nek se sve sruši!