Promjene cijene goriva

ivan222

Well-known member
Uredništvo foruma
Donator foruma
ja sam ih iskreno prestao pratit, nema smisla, mjenja se od postaje do postaje, iz dana u dan... natankam kad je prazan i bok.
 

bjelivuk

Well-known member
Uredništvo foruma
TKO JE TU LUD

Kada cijene nafte rastu, gorivo odmah poskupljuje, a kada padaju, jedva to i osjetimo


piše: Mladen Barbarić | 18.12.2014. | Lupiga.com


Svakodnevno nas dočekuje nova vijest o padu cijena sirove nafte na svjetskom tržištu te cijenâ goriva na domaćim pumpama. Instinkt nam govori kako globalna tržišna utakmica nekako mora uroditi kakvom koristi i za prosječnog čovjeka, da ne kažemo - Hrvata. Na žalost tržište ima nezgodnu naviku da se uglavnom regulira nevidljivom rukom sa superhikovskim tikovima. Uvriježeno mišljenje da manja cijena nafte znači i jednako tako nižu cijenu goriva možda bi i vrijedilo, ali samo kad trgovci naftom ne bi morali dodatno zaraditi, grubo rečeno - oteti novac građanima. I to nije ništa novo, već način na koji tržište funkcionira.
Posljednji puta cijene sirove nafte bile su ovako niske još 2008. godine kada je svijet zagazio u recesiju i od tada su uglavnom rasle da bi od 2011. godine u prosjeku bile na razini od 110 dolara po barelu. Da se nepotrebno ne uvlačimo u ambis razloga za pad cijena na ovom mjestu navest ćemo tek one najosnovnije.

Zašto cijena sirove nafte pada

Spori rast svjetske ekonomije napokon se odražava i na cijene resursa poput nafte koja je sve manje tražena. Drugi je uzrok manijakalno bušenje u SAD-u koji je od 2010. godine povećao proizvodnju za trećinu i sada na dan proizvodi samo 10 posto nafte manje od najvećeg svjetskog proizvođača Saudijske Arabije. Premda SAD svoju naftu ne izvozi, veća proizvodnja znači i manji uvoz te manju potražnju na svjetskom tržištu. Ovome je svako doprinijela visoka cijena nafte koja je do sada neisplativu metodu crpljenja nafte iz škriljevca (tzv. fracking) učinila profitabilnom prije svega u SAD-u koji ima znanje, tehnologiju i investitore za iskorištavanje škriljevca.

Treći važan faktor za pad cijena jest međunarodni kartel najvećih proizvođača nafte koji se odlučio na politiku skrštenih ruku. Premda brojne članice OPEC-a poput Irana ili Venezuele ovise o visokoj cijeni nafte za pokrivanje državnih troškova, organizacija na čelu koje je Saudijska Arabija odlučila se ne smanjivati dnevne kvote nafte. Jedan od razloga je svakako što se nadaju kako će nižim cijenama nafte izbaciti iz igre "opasne" i skuplje konkurente koji se bave frackingom te zadržati udio u tržištu. Obzirom na zalihe, Saudijci si mogu priuštiti niske cijene sirove nafte.



Cijena sirove nafte od lipnja je pala za 46 posto te se sa 110 dolara po barelu sredinom prosinca spustila na 60 dolara. Istovremeno, cijena goriva Eurosuper 95 na Ininoj pumpi je s 10,95 kuna pala na 9,11 što iznosi tek 16 posto odnosno samo polovinu pada sirove nafte.
Zašto cijena goriva ne slijedi pad cijena sirovine, ali slijedi rast?

No, ništa nije bolje niti u Njemačkoj, Italiji, Sloveniji... gdje su cijene od rujna (za što smo pronašli podatke) u prosjeku pale sedam posto dok je u Hrvatskoj cijena benzina u istom razdoblju pala 13 posto. Cinik bi rekao kako je nama još i dobro. Dakle, prosječan potrošač s pravom se pita zašto cijena benzina pada duplo sporije od cijene nafte i tko na njegov račun štedi razliku? Ukratko - trgovci.

Paradoksalno, kada cijena sirove nafte pada trgovci zarađuju. Prvo, trebaju isprazniti tankove koje su kupili po skupljim cijenama. Kako je objasnio glavni ekonomist INA-e, Goran Šaravanja u HTV-ovoj emisiji Otvoreno 15. prosinca, "od trenutka kada naručite tanker do momenta kada se nafta pretvori u gorivo prođu otprilike tri mjeseca". Ono što Šaravanja ne govori jest da akteri na tržištu potom cijene spuštaju polako znajući da će im već sljedeći tank donijeti povoljniju cijenu, veću maržu i bolju zaradu. Da trgovci gorivom u Hrvatskoj, ili bilo gdje na svijetu odmah spuste cijene kako pada cijena sirovine, zapravo bi izgubili profit koji ostvaruju na račun održavanja viših cijena dok trošak sirovine pada.

Mit o tome kako konkurencija radi u korist potrošača ovdje će se nasukati na obale surove realnosti. Ako na tržištu postoji trgovac koji u zalihama ima pune tankove skupe nafte taj se neće lako prepustiti padu cijena te će se držati više olimpijskih nego slobodnotržišnih principa. Naime, on će se jako truditi da što duže cijenu održi što višom. Ostali će pak dobro odvagnuti hoće li većim brojem kupaca po konkurentnijoj cijeni nadoknaditi razliku koju bi zaradili kada bi sporije spuštali cijene. Trgovac koji je potrošio čitave zalihe skupog goriva nalazi se u idealnoj situaciji i ima priliku nabaviti jeftino gorivo. Taj također neće ludovati i smanjivati si maržu. Ako cijenu spusti samo neznatno niže od konkurenata koji nisu ispraznili tankove skupog goriva već je u prednosti te može ubrati i ekstra korist držeći visoke cijene za krajnjeg kupca.

Asimetrični prijenos cijena

Dakle, za sporiji pad cijena goriva prije svega su krivci trgovci koji se na račun kupaca ne žele odreći svoje zarade i to nije ništa novo ili neviđeno već je način na koji trgovina i tržište funkcionira. Ne važi samo za dizel i benzine već za svaki proizvod.

Osim prakse, u ekonomiji postoji i metafora za ovakve slučajeve i poznajemo je kao "efekt rakete i pera" te govori o tome kako cijene rastu poput raketa dok padaju poput pera. Prema studiji američke Federalne komisije za trgovinu, pad cijena četiri je puta sporiji od rasta i ovo također ne vrijedi samo za benzin već i za sve ostale potrepštine koje nalazimo u dućanima.

Ovaj asimetrični prijenos cijena, gdje pad cijena gotovih proizvoda ne odražava pad cijene sirovina u ekonomiji je poznat, ali ga prevladavajuća paradigma ne ljubi. Jasno je i zašto. Dok nas srednjestrujaški neoliberalizam uvjerava kako je tržište svemogući faktor koji radi u korist svih, upravo asimetrični prijenos cijena u slučaju nafte pokazuje da to ipak nije tako te kako naftne kompanije ostvaruju ekstraprofite na račun građana.
 

La Marche

Iskreni optimist
Nemam veze s ekonomijom, ali ovdje je (namjerno?) razglabano samo o slučaju kad cijena nafte pada, pa se ostvaruje ekstra profit.
A što kad nakon toga cijena nafte opet počne rasti, a tebi dolazi prihod od prodaje nafte po niskim cijenama?
 

ZlatkoC4

Well-known member
A što kad nakon toga cijena nafte opet počne rasti, a tebi dolazi prihod od prodaje nafte po niskim cijenama?
ne brini što! jer opet ostaje ona ista prodaješ gorivo po staroj cjeni jer si je i kupio po nižoj cijeni. Kad kupiš skuplju naftu dižeš cijenu goriva. Nikako oni nisu na gubitku to je jednostavna stvar ponude i potražnje, razlika je jedino u profitu, nekad zgrneš nabrzinu veliku lovu a neki put treba više vremena.
Svakako su u dobiti.
 

La Marche

Iskreni optimist
1.Naglasak je bio da je autor ovih nekoliko rečenica sagledao samo jedan slučaj.
Ako sugerira da se padom cijena na svjetskom tržištu ostvaruju veliki profiti, onda se, analogno tome, porastom cijena na svjetskom tržištu moraju ostvarivati veliki gubici. A to nije spomenuo i zato mi se tekst ne sviđa.
Možemo mi sad interpretirati cijelu situaciju ovako ili onako, ali autor nije dovršio posao pisanja ozbiljnog članka analize situacije u koji se upustio.

2.Pa normalno da su firme na dobiti. Pa ljudi u normalnom svijetu i rade da bi bili na dobiti.
U jednoj drugoj zemlji koju svi dobro znamo, međutim, je uspjeh kad nisi u minusu. I to nije normalno, a ne da nisu normalni oni koji zarađuju.
A što se tiče tih kompanija i njihovog velikog profita. Pa ne stave taj novac u ladice! Kupe kuće (građevina radi) kupe odjeću (tekstil radi) idu po svijetu (prevoznici i turizam radi). Pa to je valjda svima jasno.
 

bjelivuk

Well-known member
Uredništvo foruma
A što kad nakon toga cijena nafte opet počne rasti, a tebi dolazi prihod od prodaje nafte po niskim cijenama?
Jednostavno. Èim cijena sirove na burzi krene rasti, ti odmah digneš i maloprodajnu koju si jeftino kupio i opet si debelo u plusu. :whistling: :angel:
 

Damaj

Active member
A što se tiče tih kompanija i njihovog velikog profita. Pa ne stave taj novac u ladice! Kupe kuće (građevina radi) kupe odjeću (tekstil radi) idu po svijetu (prevoznici i turizam radi). Pa to je valjda svima jasno.
Ti pojedinci koji zgrču ekstra profite sigurne ne dijele taj novac sa gladnom rajom, nego ulaze u neke čudne investicije zaprašivanja atmosfere, nekakvim "eugenikama" , grade piste za izvanzemaljce i općenito vrlo sebično spiskaju taj novac.
 

Dalibor

Dado Tornado
meni se cini da na nafti najvise zaraduju spekulanti na burzi, i da bi barel komotno mogao biti 25 dolara, samo malo vise nego prije 20 godina
 

bjelivuk

Well-known member
Uredništvo foruma
meni se cini da na nafti najvise zaraduju spekulanti na burzi
Sad se na burzi, ako imaš nešto (sitno) novaca, isplati kupovati rezervacije cijene. Kad nafta krene rasti dok Saudijci prtivore ventil, odmah prodaji.

i da bi barel komotno mogao biti 25 dolara
To gledaš samo input izvlačenja nafte? Ako je tako, onda i upola manje. :) Ali tako može reći i da bi kilo kruha u pekari moglo komotno koštati dvije kune. ;)
 

Dalibor

Dado Tornado
ako je između 2000. i 2005. cijena barela mogla biti od 15 do 25 dolara, danas sa napretkom tehnologije ta cijena nebi trebala biti puno veća.

ruska crpilišta po sibiru i bušotine na moru podižu cijenu, i vjerojatno je tamo samo trošak crpljenja do 40 dolara, ali zato je tu bliski istok gdje je crpljenje sigurno puno ispod 10 dolara po barelu... kad sve sve zbrđka 30 dolara barel je vrh vrhova...

druga je stvar što će hrvatska i rusija imati premalo novca u proračunu, a wall street premalo zaraditi

 

c4 power

New member
Evo nekoliko primjera cijena goriva u regiji i svijetu:

Venecuela 1 litra 8 lipa!!!


REGIJA
Benzin 95 eurodizel
Slovenija 10,45 9,91 kn
BIH 8,25 8,05 kn
Crna Gora 9,37 8,76 kn
Hrvatska 9,11 8,74 kn
Makedonija 8,68 7,45 kn
Srbija 8,78 9,43 kn
SVIJET
Kanada 6,58 kn
SAD 5,36 kn
Venezuela 0,08 kn
Peru 8,64 kn
Èile 8,49 kn
Brazil 7,80 kn
Nizozemska 13,77 kn
Njemačka 12,39 kn
Francuska 11,55 kuna
Norveška 14,31 kn
Švedska 11, 48 kn
Èeška 10,02 kn
Ukrajina 8,11 kn
Rusija 4,67 kn
Italija 13,62 kn
Saudijska Arabija 0,69 kn
Libija 0,77 kn
JAR 7,27 kn
Egipat 1,46 kn
Iran 2,22 kn
Kina 6,89 kn
Japan 8,46 kn
Australija 7,73 kn
 

La Marche

Iskreni optimist
U popisu, koji je zanimljiv (kad je u Sloveniji gorivo jeftinije, svi kod nas vrište, kad je sad kod nas jeftinije i to puno, onda ti isti šute k'o... znate već), dakle, u popisu bi valjalo stajati ne "regija", nego "ex-YU" države.

Hrvatska je ušla u EU, pa bi u "regija" ubuduće valjalo dodati i Austrija, Italija, Mađarska.
 
Na vrh